Zamislite svijet u kojem dijelimo prijevoz s nekim koga smo upoznali samo online. Svijet u kojem ste predali ključeve svog stana nekom gostu kojeg ste također upoznali samo putem interneta. Svijet u kojem imate povjerenja u strance i dajete im na korištenje stvari koje posjedujete.
Taj svijet je stvaran i vi živite u njemu!
Ova globalna revolucija, kao posljedica gospodarskog razvoja, promjena u ponašanju potrošača i međusobne povezanosti, omogućila nam je da se oslobodimo ograničenja iz prošlosti i okrenemo se onome što nam najbolje ide: suradnji i dijeljenju do neviđenih razmjera.
Definicija ekonomije dijeljenja
Oxfordov rječnik engleskog jezika definira ekonomiju dijeljenja kao “ekonomski sustav u kojem se imovina ili usluge dijele između privatnih osoba, bilo besplatno ili uz naknadu, obično putem interneta”. Drugim riječima, trebate nešto? Ako to posjedujem, podijelit ću s vama.
To je sustav u kojem svi mi možemo pristupiti stvarima koje su u vlasništvu neke druge osobe. Zahvaljujući današnjoj revoluciji tehnologije, interneta i pametnih telefona, nismo ograničeni samo na dijeljenje sa susjedima. Sada možemo pristupiti cijeloj mreži kako bi pronašli jedni druge, a u većini slučajeva to se postiže vrlo jednostavno – uporabom jednostavnih aplikacija. To objedinjuje većinu nedovoljno iskorištenih sredstava ili usluga, kao što su popunjavanje praznih mjesta na putovanju ili dijeljenje praznog stana za vikend.
Ekonomska motivacija
Koncept koji stoji iza ekonomije dijeljenja oko nas se nalazi već stoljećima. Trebate čekić? Posudite ga od prijatelja ili susjeda. Nemate pristup automobilu? Posudite onaj od kolege. U osnovi, ekonomija dijeljenja nudi pojedincu pristup nečemu što ne posjeduje uz pomoć drugih pojedinaca.
U svakom slučaju, ekonomija dijeljenja nije nova ideja, ali je sigurno promijenila cijelo poslovno okruženje. U prošlom stoljeću, učili su nas da težimo posjedovati stvari. Taj fenomen je inače poznat kao potrošački svrbež.
Ali onda je došlo do velike recesije.
Odjednom smo morali smanjiti potrošačko ludilo, kupnju stvari. Polako smo počeli ispitivati svoju potrebu za posjedovanjem stvari. Možete li si priuštiti nešto ako nemate posao? Možete li uzeti kredit u tako nesigurnim vremenima? Istovremeno porasla je i stopa nezaposlenosti, a to je utjecalo na to koliko često ljudi koriste neke proizvode.
Financijska i praktična ograničenja vlasništva potaknula su ljude na okretanjemeđusobnim neiskorištenim resursima. Ljudi su počeli ishvaćati su da bi mogli ostvariti prihode od svojih nedovoljno iskorištenih resursa. Više nije bilo toliko privlačno posjedovati nešto posebno imajući na umu skupo održavanje većih stvari. Automobili i domovi su dobar primjer pa tako danas postoje kompanije putem kojih fizičke osobe mogu iznajmitt vozilo na kraće razdoblje (Drivy, OuiCar, GetAround), platforme za dijeljenje prijevoza (BlaBlaCar), zamjenu domova (LoveHomeSwap) ili iznajmljivanje domova na kraći period (Airbnb).
Tehnološki razvoj ekonomije dijeljenja
Napredovanje tehnologije i društvenih medija u 21. stoljeću dalo je novi smisao razvoju ekonomije dijeljenja. Danas ljudi mogu pristupiti različitim kanalima i oblicima dijeljenja što utječe na rast zajednice i povezivanje s drugima izvan tradicionalnih mreža, a sve putem mobilnih telefona i brzog interneta.
Dolaskom Facebooka i mogućnosti otvaranja privatnih profila, pametnih telefona s mogučnošću pretrage lokacija putem GPSa te internetskim tržnicama za razmjenu robe sa strancima (eBay, Amazon) konačno smo stigli do hibridne ekonomije.
Ekonomija dijeljenja doprinijela je stvaranju novih međuljudskih odnosa koji su dotad bili nemogući zbog ograničenog vremena, udaljenosti, nedostatka informacija itd. Tehnologija ne otuđuje ljude već naprotiv, doprinosi širenju krugova povjerenja te potiče ljude da se povežu i komuniciraju s drugima kao nikad prije.
Ljudska ekonomija: društveno širenje
Još važniji čimbenik u usponu ekonomije dijeljenja bio je mijenjanje ponašanja potrošača. Veliki prasak 2000. pod nazivom “dot-com bubble” i globalna ekonomska kriza osam godina kasnije rezultirali su općim razočarenjem vlasnika. Potrošači su se okrenuli štednji te sve manje trošili. Kako je gospodartsvo nazadovalo, tako su se mnogi potrošači, pogotovo milenijci, počeli priklanjati ideji dijeljenja i potrazi za novim načinama kako doći do onoga što im je potrebno.
Skoro 12 milijuna BlaBlaCar članova tromjesečno dijeli prijevoz na dužim relacijama sa suputnicima. U ovom društvu dijeljenja, ljudi dolaze iz različitih životnih sfera, različitih kultura i profesija; spajaju se međusobno i dijele prijevoz, a inače se možda nikad ne bi upoznali.
Polovica naših članova kaže kako ih je korištenje ovakve vrste usluge više otvorilo prema drugima. Dakle, percepcija “onog drugog” te “stranca” danas je, upravo zbog ekonomije dijeljenja, drastično izmijenjena pa se tako krug ljudi u koje pojedinac ima povjerenja naveliko proširio.
Nedavno smo imali blisku suradnju s profesorom Arunom Sundararajanom s poslovne škole NYU Stern, ujedno i autorom knjige “Ekonomija dijeljenja”, kako bismo zajedno analizirali što stvara online povjerenje te što pomaže u izgradnji osobnih veza među korisnicima. Naše istraživanje pod nazivom “Ulazak u doba povjerenja” otkrilo je da se korištenje platformi vezanih za ekonomiju dijeljenja može prelijeva s jedne platforme na drugu: kadk se korisnici bolje upoznaju s novim društvenim običajimai postanu povjerljiviji prema ljudima koje prije nisu upoznali, postatju otvoreniji prema drugim uslugama ekonomije dijeljenja.
3 načela ekonomije dijeljenja
Mi u BlaBlaCaru vjerujemo u 3 važna načela koji pokreću ekonomiju dijeljenja:
Neiskorištena vrijednost je potraćena
Nakon pokušaja pronalaska prijevoza CEO Frederic Mazella razvio je ideju za stvaranje usluge dijeljenja prijevoza. Sva mjesta u vlakovima koji su išli u njegovom smjeru bila su puna, ali ne i ona u automobilima (odnosno neiskorištena imovina). To iskustvo ga je motiviralo da drugačije organizira potraćeni resursi pretvori ga u uslugu dijeljenja prijevoza.
Pristup tuđem vlasništvu
Današnja generacija potrošača je manje zainteresirana za tradicionalno vlasništvo te više voli iznajmljivanje ili posuđivanje imovine koja odgovara njihovom fleksibilnom načinu života. Tako se lako može nadvladatju prepreke u vlasništvup(primjerice ne posjedovanje vozačke dozvole ili nemogućnost da si netko priušti skupe karte za avion), što nas čini znatno mobilnijima nego ikad prije.
Povjerenje
Globalizacija koja je omogućila povezanost svijeta utrala je put za velike kompanije i narode. S vremenom, globalna povezanost omogućila je lakšu suradnju s nepoznatim osobama putem društvenih mreža.
Nekad ste dijeliti stvari sa svojom obitelji i prijateljima. A sada, dijelite stvari sa strancima. U ovom svijetu, svatko dijeli. Sada smo svi ovlašteni za razmjenu roba, znanja, novca, vještina, mreža, sadržaja, itd. kroz različite platforme. Svi smo vratili sposobnost da izravnije doprinosimo društvu i gospodarstvu, ali na globalnoj razini. Sve ova kretanja daju doprinos ekonomiji dijeljenja koju živimo danas.
